Naslov (srp)

Plutajuća ostrva kao inovacija u fitoremedijaciji: izazovi i prilike za rasadničarsku proizvodnju

Autor

Čule, Nevena
Lučić, Aleksandar
Nešić, Marija
Brašanac-Bosanac, Ljiljana

Publisher

Univerzitet u Beogradu - Šumarski fakultet
Udruženje za pejzažnu hortikulturu Srbije - UPHS

Opis (srp)

Apstrakt: Plutajuća ostrva su inovativna tehnologija fitoremedijacije, koja omogućava efikasno uklanjanje polutanata iz vode korišćenjem prirodnih mehanizama. Osim prečišćavanja vode, kao direktne koristi, povećavaju biodiverzitet, vrednost zemljišta u blizini vode sa dobrim ekološkim statusom, estetsku vrednosti okoline i drugo. Biljke zajedno sa mikroorganizmima imaju ključnu ulogu u procesima fitoremedijacije. Njihov dobro razvijen korenov sistem omogućava apsorpciju i filtraciju polutanata iz vode, dok istovremeno omogućava rast mikroorganizama u rizosferi, koji razgrađuju organske supstance. Dve najvažnije osobine biljaka pogodnih za fitoremedijaciju su brzo stvaranje biomase i sposobnost koncentracije polutanata u značajnim količinama. Na osnovu istraživanja sprovedenih na Topčiderskoj reci i jezeru Trešnja došli smo do značajnih podataka koji potvrđuju ovu praksu. Na obali Topčiderske reke testirano je pilot postrojenje, koje se sastojalo od pumpe za zahvatanje vode iz reke, sabirnog rezervoara, četiri bazena sa plutajućim ostrvima, jednog bazena sa algama i pumpe za recirkulaciju, pri čemu je u postrojenju obezbeđen gravitacioni tok vode. U prvi bazen je posađena vrsta Phragmites australis (Cav.) Trin. ex Steud., u drugi Canna indica L., u treći kana i trska zajedno, a u četvrti dekorativne makrofite: Iris pseudacorus L., Iris sibirica ‘Perry’s Blue’, Alisma plantago - aquatica L., Lythrum salicaria L. i Menyanthes trifoliata L. Na osnovu ispitanog fitoremedijacionog potencijala korišćenih biljaka u pilot postrojenju, osobina supstrata i nosača, kao i efikasnosti plutajućih ostrva da vrše prečišćavanje zagađene vode iz reke, dat je model plutajućeg ostrva, koji se zatim koristio na jezeru Trešnja. Na jezeru je postavljeno ukupno 50 plutajućih ostrva na kojima su posađene sve ispitivane vrste u pilot postrojenju izuzev vrste M. trifoliata. Analizama biljnog materijala na oba lokaliteta utvrđeno je da svaka od odabranih vrsta može da koncentriše najmanje dva elemenata, koji su okarakterisani kao polutanti, iz zagađene vode. Vrsta P. australis ima dobar potencijal za uklanjanje Cr, Ni, Al i Zn, vrsta C. indica za As i Mn, vrsta I. pseudacorus za Al, Ba i Sr, vrsta I. sibirica ‘Perry’s Blue ‘ za Zn, Al i Sr, vrsta A. plantago - aquatica za Al, Co, Sr i Na, vrsta L. salicaria za Zn, a vrsta M. trifoliata za Na i Zn. Sve ispitivane vrste, osim M. trifoliata su rasle brzo i pri tome su stvarale znatnu količinu biomase. Vrste C. indica i L. salicaria ostvarile su najveću produkciju biomase. Sve ispitivane vrste su bile otporne na različite ekološke uslove sredine, štetočine i bolesti, a C. indica je pokazala veliku regenerativnu sposobnost. Jedan od glavnih izazova u primeni plutajućih ostrva je nedostatak biljaka sa odgovarajućim karakteristikama u domaćim rasadnicima. Iako vrste sa visokim fitoremedijacionim potencijalom mogu uspešno da rastu u našim klimatskim uslovima, njihova komercijalna proizvodnja je veoma ograničena. Ovo predstavlja priliku za rasadnike da prošire svoju ponudu, podrže ekološke inicijative i prilagode se savremenim trendovima u zelenim tehnologijama, istovremeno diversifikujući svoje poslovanje. Osim za fitoremedijaciju, ove dekorativne vrste mogu se koristiti i za uređenje obala i zelenih površina, čime se njihova primena proširuje izvan plutajućih ostrva i doprinosi povećanju njihovog tržišnog potencijala.

Jezik

srpski

Datum

2026

Licenca

Creative Commons licenca
Ovo delo je licencirano pod uslovima licence
Creative Commons CC BY 4.0 - Creative Commons Autorstvo 4.0 International License.

http://creativecommons.org/licenses/by/4.0/legalcode

Predmet

rešenja zasnovana na prirodi, otpadne vode, dekorativne biljke, rasadnici, plutajuća ostrva, fitoremedijacija

Deo kolekcije (1)

o:1347 Radovi Instituta za šumarstvo