Polemike oko granica Narodne Republike Srbije nakon Drugog svetskog rata
Posle okončanja Drugog svetskog rata, za Narodnu Republiku (NR) Srbiju otvorila su se dva važna pitanja: prvo je bilo pitanje federacije sa ,,bratskim državama”, a drugo je bilo pitanje razgraničenja sa susednim državama. U novoformiranoj komunističkoj Jugoslaviji, Srbiji je bila nametnuta krivica zbog pokreta Dragoljuba Mihajlovića i od nje se očekivalo da dâ najveći doprinos u okupljanju drugih bratskih naroda. Sa druge strane, Srbija je imala sporove oko razgraničenja sa skoro svim svojim susedima: Rumunijom, Bugarskom, Mađarskom, Albanijom, ali i sa onim državama poput Makedonije, Crne Gore I Hrvatske, sa kojima je ušla u federaciju. Srpski komunisti, posebno Blagoje Nešković, koji je bio predsednik vlade NR Srbije, pokazali su neslaganje sa teritorijalnim pretenzijama susednih država. U prvim posleratnim godinama povedena je polemika oko konačnih granica NR Srbije, na osnovu njenog istorijskog, etničkog i kulturološkog prava. U ovom radu pokušali smo da iz ugla istorijske nauke analiziramo odnose po pitanju granica sa susednim državama koje je Srbija imala neposredno nakon završetka Drugog svetskog rata.
Polemics about the demarcation of the National Republic of Serbia after the Second World War
poljski
2024
© All rights reserved
demarcation, borders, Second World War, People’s Republic of Serbia, communists, polemics.
razgraničenje, Blagoje Nešković, Drugi svetski rat, Narodna Republika Srbija, komunisti, polemike.