PLANT SPECIES AS HABITAT INDICATORS IN BEECH FORESTS FOLLOWING CLEARCUTTING
BILJNE VRSTE KAO INDIKATORI STANIŠTA BUKOVIH ŠUMA NAKON ČISTE SEČE
Pavlović, Branka
Čokeša, Vlado
Stajić, Snežana
Babić, Violeta
Poduška, Zoran
Martać, Nikola
Kanjevac, Branko
In the winter of 2015, extensive damage affected forest ecosystems in eastern Serbia due to severe ice-induced tree breakage and falls. As a result, clearcutting was necessary in certain forest stands. This study evaluates the ecological characteristics of plant species that emerged on clearcut sites five years after clearcutting. The research was conducted within the Timok Forest Region, encompassing both natural beech stands and artificially established conifer plantations on beech sites (Helleboro odori-Fagetum moesiacae Soó & Borhidi 1960). This investigation focuses only on the stocked areas within the Timok Forest Region (natural forests and artificially established stands) managed by the state-owned company "Srbijašume" in Belgrade. Vascular flora was categorised based on their affiliation with specific ecological plant groups according to the following key environmental parameters: soil moisture (V), soil acidity (K), nitrogen availability (N), light (S), and temperature (T). Spontaneously colonised plants, serving as bioindicators, reflect changes in ecological (particularly microclimatic and edaphic) conditions. Additionally, these bioindicators reveal the degradation of forest habitats post-clearcutting, which manifests as increased light penetration, xerothermic microclimatic shifts, surface soil acidification, and diminished nutrient availability.
Na području istočne Srbije u zimu 2015. godine, u šumskim ekosistemima nastale su štete velikih razmera u vidu ledoloma i ledoizvala. U pojedinim satojinanama morala je biti izvedena čista seča. U radu su analizirane ekološke karakteristike biljnih vrsta koje su se pojavile na sečinama pet godina nakon izvršene čiste seče. Istraživanja su vršena u Timočkom šumskom području, u prirodnim bukovim i veštački podignutim sastojinama četinara na bukovom staništu (Helleboro odori-Fagetum moesiacae Soó & Borhidi 1960.). Predmet ovog istraživanja su samo obrasle površine Timočkog ŠP (prirodne šume i veštački podignute sastojine) u državnom vlasništvu kojima gazduje JP „Srbijašume“Beograd. Izvršeno je diferenciranje vaskularne flore na osnovu pripadnosti određenoj ekološkoj grupi biljaka, prema najvažnijim ekološkim faktorima: vlažnost zemljišta (V), kiselost zemljišta (K), količini azota u zemljištu (N), svetlosti (S) i temperaturi (T). Spontano naseljene biljke, kao indikatori ukazuju na promene ekoloških (pre svega mikroklimatskih i edafskih) uslova. Takođe ukazuju i na degradaciju šumskih staništa nakon čiste seče koja se manifestuje kroz veći priliv svetlosti, kserotermizaciju mikroklime, zakišeljavanje zemljišta u površinskim slojevima i slabiju obezbeđenost hranljivim materijama.
engleski
srpski
2024
Ovo delo je licencirano pod uslovima licence
Creative Commons CC BY 4.0 - Creative Commons Autorstvo 4.0 International License.
http://creativecommons.org/licenses/by/4.0/legalcode
Timočko šumsko područje, bukovo stanište, fitoindikatori, ekološki faktori.
Timok Forest Region, beech habitat, phytodindicators, ecological factors, forest degradation.