Naslov (srp)

Politika proširenja Evropske unije i odnosi Srbije i EU - između prava i politike

Naslov (eng)

Enlargement policy of the European union and relations of Serbia and the EU - between law and politics

Autor

Lopandić, Duško

Publisher

Novi Sad: Univerzitet Privredna akademija, Pravni fakultet za privredu i pravosuđe

Opis (eng)

Abstract: The enlargement policy in historical perspective represents one of the most successful policies of the EU. The last wave of expansion to the countries of Central and Eastern Europe, drastically increasing the number of EU members, influenced the emergence of an institutional crisis in the EU, which has lasted for almost two decades. This, along with other crises, had the effect of seriously slowing down the pace of expansion of the Union, as well as complicating and intensifying the conditions in the accession process of the countries of the Western Balkans. Overall, it can be concluded that the last decade represented, with the exception of Croatia, essentially a lost decade in the process of integration of the Western Balkans into the EU. The so-called the “new methodology” in the expansion process, proclaimed in 2020, has not had a significant effect so far. The war in Ukraine influenced the change in the enlargement narrative, but it still had no consequences for the pace of EU integration of the Western Balkan countries. When it comes to Serbia, the process of talks on enlargement had various consequences on the political, social and economic state of the reforms, including very little real effect on internal political developments. Serbia has not significantly improved its position in recent years, which primarily remains dependent on the question of the manner and dynamics of solving the Kosovo issue, but also on progress in other areas that include 35 negotiation chapters.

Opis (srp)

Apstrakt: Politika proširenja u istorijskoj perspektivi predstavlja jednu od najuspešnijih politika EU. Poslednji talas proširenja na države centralne i istočne Evrope, drastično povećavajući broj članica EU uticao je na pojavu institucionalne krize u EU, koja traje gotovo dve decenije. Ovo je, uz druge krize uticalo na ozbiljno usporavanje ritma širenja Unije, kao i na usložnjavanje i pojačano uslovljavanje u procesu pristupanja država Zapadnog Balkana. Može se u celini konstatovati da je prošla decenija predstavljala, uz izuzetak Hrvatske, u suštini izgubljenu deceniju u procesu integracije Zapadnog Balkana u EU. Tzv. „nova metodologija“ u procesu proširenja, proklamovana 2020. godine nije za sada imala bitniji efekat. Rat u Ukrajini je утицао na promenu narativa o proširenju, ali još uvek nije imao posledice po ritam integracije u EU zemalja Zapadnog Balkana. Kada je reč o Srbiji, proces progovora o proširenju imao je različite posledice na političko, društveno i ekonomsko stanje reformi, uključujući i vrlo mali realni efekat na unutrašnja politička kretanja. Srbija nije bitnije unapredila svoj položaj tokom poslednjih godina, koji u prvom redu ostaje zavisan od pitanja načina i dinamike rešavanja kosovskog pitanja, ali i napretka u drugim oblastima koja obuhvata 35 pregovaračkih poglavlja.

Jezik

srpski

Datum

2023

Licenca

Creative Commons licenca
Ovo delo je licencirano pod uslovima licence
Creative Commons CC BY 4.0 - Creative Commons Autorstvo 4.0 International License.

http://creativecommons.org/licenses/by/4.0/legalcode

Predmet

Ključne reči: Proširenje Evropske unije, Zapadni Balkan, Srbija i EU

Keywords: EU enlargment, Western Balkans, Serbia and EU

Deo kolekcije (1)

o:1575 Pravni fakultet za privredu i pravosuđe